Prikazan bog Merkur u letu sa svojim epitetima. Na nogama sandale, a na glavi kaciga s krilima, u desnoj ruci vrećica (s novcima), a u lijevoj Kaducej ili Hermesov štap prikazan kao kratki glasnički štap isprepleten dvjema zmijama u obliku dvostruke uzvojnice, nadvišen krilima. Signatura otisnuta d.d. uz rub ovala unutar kojeg je prikaz: Fr. Sröber. sc.; l.d. uz rub ovala unutar kojeg je prikaz otisnuto: Joh. Ender del.; na sredini ispod prikaza otisnuto: Merkur. U rimskoj mitologiji, Merkur je bog trgovine i putovanja, glasnik bogova. Po njemu je ime dobio planet Merkur, i element merkurij. Pandan mu je u grčkoj mitologiji Hermes. Bio je sin Jupitera, vrhovnog boga i nimfe Maje. Franz Xaver Stöber (Beč, 20. 2. 1795. - Beč,11. 4. 1858.) bio je austrijski graver i bakrorezac. Prvu obuku stekao je kod svog oca Josepha Stöbera, koji je također bio graver, a zatim je s odličnim uspjehom pohađao Bečku akademiju. Godine 1815. privukao je pozornost javnosti vlastitim bakrorezima s prikazima mitoloških prizora. Godine 1829. dobio je povlasticu za čelikorez, koja je dopuštala znatno veće naklade od bakroreza. Radio je i kolor tisak na bakrenim i čeličnim pločama. Godine 1835. postao je član Bečke akademije, 1842. bio je dvorski graver, a od 1844. bio je učitelj bakroreza na Akademiji. Njegov rad procijenjen je na 2500 listova. Radio je po modelima svog šogora Johanna Endera, Josefa Danhausera Matthäusa Lodera i drugih. Zajedno sa Enderom izradio je almanahe malog formata i ilustracije mekog uveza s idealističkim prikazima žena, koje su često služile kao predlošci za oslikavanje porculana na zdjelicama i lulama.