Grafika prikazuje Jurja (Giorgio) st. Vranyczany-Dobrinovića (1791–1869) u pedesetim godinama, duže, blago valovite kose začešljane udesno kose i dužih brkova. Odjeven je u tamno odijelo, prsluk i bijelu košulju. Oko vrata ima tamnu leptir-mašnu ispod koje je ukrasna igla.
Obitelj Vranyczany potječe iz Starigrada na Hvaru. U vrijeme francuske okupacije sklanjaju se u Zagreb da bi 1815. Šimun Vranyczany (1762-1844.) doselio u Rijeku. Obogatio se trgovinom žita iz Bačke, Slavonije i Srijema te izvozom hrastovih dužica u Italiju i Francusku. Austrijsko plemstvo stječe 1829., a ugarsko 1837. godine. U međuvremenu, 1832. primljen je u riječki patricijat. Kupovinom posjeda Rakitje kod Zagreba i Kastavske gospoštije stekao je uvjete za stjecanje plemićkog naslova viteza Carstva te njegova djeca stječu titulu baruna. Njegovi sinovi Ambroz ml. i Nikola osnovali su podružnicu očeve tvrtke u Karlovcu, Ivan Antun u Senju, a Juraj i Matija su pak ostali u Rijeci. Najstariji brat Juraj umro je u Veneciji bez potomaka. U vrijeme kada je preminuo, riječko-karlovački Vranyczanyji bili su jedna od najbogatijih riječkih trgovačkih i brodovlasničkih kuća koja je prvobitnu očevu flotu od tri broda povećala u razdoblju od 1848. do 1852. za čak tri jedrenjaka duge plovidbe, a do 1901. flota riječko-karlovačke grane proširila se na sveukupno 14 velikih brodova, od čega tri parobroda od kojih je jedan vrlo rano potonuo. S tom su flotom braća i njihova djeca većinom vodili trgovinu hrastovim dužicama u Italiju i Francusku sve do izbijanja Prvoga svjetskog rata, kada je ta trgovina zamrla.
Izvor: Željko Bistrović, Riječki pabirci XXXIII: Riječki ogranak obitelji Vranyczany, https://www.primorskihrvat.hr/bastina/rijecki-pabirci-xviii-rijecki-ogranak-obitelji-vranyczany/; Krešimir Regan, Barunska obitelj Vranyczany-Dobrinović i plemićka obitelj Vranyczany, https://www.formula1-dictionary.net/Images/Barunska_obitelj_Vranyczany_Dobrinovic_i_plemicka_bitelj_Vranyczany_KRESIMIR_REGAN.pdf