Na slici tamnih tonova prikazan je pastir s manjim stadom kojim dominira centralno postavljeno govedo, ispod kojeg odmaraju dvije ovce i koza. Pas pije vodu iz polukružnog pojila u koji utječe voda iz špine. Nebo je zastrto oblacima. U daljini desno ruševine nekog kaštela. Cijela desna polovica slike je veoma tamna i likovi se teško mogu razaznati. Original prema kojem je nastala slika je puno većeg formata (178 x 231 cm) i nalazi se u Bayerische Staatsgemäldesammlungen - Alte Pinakothek München. U odnosu na original prikazi životinja su grublji i nespretniji (glave ovaca liče na lavlje), likovi su groteskni i neproporcionalni. Autor originala je Philipp Peter Roos, kasnije prozvan Rosa di Tivoli (Sankt Goar 1655. – 1706.), njemački barokni slikar, od 1677. aktivan u Rimu. Obitelj Roos je dala slikare u pet generacija. Prvi od njih je bio Johann Heinrich, otac Piliippa Petera, od koga je i sam dobio prve poduke. Poput mnogih umjetnika koji su živjeli u sedamnaestom stoljeću, u razdoblju kada je veći dio Europe bio u ratovima i vjerskim sukobima, obitelj Roos često se selila u potrazi za svojom karijerom. Johann Heinrich rođen je u Njemačkoj 1631., ali je učio u Amsterdamu. Specijalizirao se za idilične pastoralne prizore sa stočarima i stokom na način Nicolaesa Berchema i Karela Dujardina. Philipp Petar Roos odlazi u Italiju 1677. U Rimu je postao član Schildersbenta, bratstva sjevernjačkih slikara u Rimu te je zbog brzine slikanja dobio nadimak "Merkurij". Godine 1681. prešavši na katoličanstvo oženio se Marijom Izabelom, kćerkom slikara Giacinta Brandija. Godine 1683. pridružio se papinskom cehu slikara, Kongregaciji Virtuosi al Pantheon. Godine 1684. kupio je veliku kuću Tivoliju, u blizini Rima, zbog čega je i prozvan "Rosa da Tivoli". Ondje je držao brojne životinje kako bi ih mogao slikati uživo, zbog čega su je njegovi prijatelji zvali "Noina arka". Slikao je figure i životinje u prepoznatljivoj maniri i teškim smeđim tonovima. Dvojica njegovih sinova, Jakob Roos (Rosa da Napoli) i Cajetan Roos (Gaetano Rosa) krenuli su očevim stopama i postali slikari.