PPMHP 110919: József grof Mayláth • Iósephus Mayláth de Székhely
Inventarna oznaka
PPMHP 110919
Vrsta/Naziv
Materijal/Tehnika
Opis
József gróf Mayláth Székhelyi (Trnava, 1737.- 17. prosinac 1810., Nuštar /Srem/)
Nakon ukinuća Primorske trgovačke pokrajine i vraćanja Rijeke u hrvatski državni teritorij 1776. godine središnja vlast u Beču u Rijeci osniva Gubernij kao tijelo svoje politike i József gróf Majláth Székhélyi postaje prvi riječki guverner (1776–1783) i župan Severinske županije (do 1780). Pravo studira na Sv. Albert seminarium convictor-u. Svoju karijeru započinje u županiji Hont kao zapisničar, kasnije postaje dožupan, te parlamentarni zastupnik. Pripada visokom plemstvu, dio obitelji grofovi su županije Hont i Barš, dok je druga loza srednje bogato plemstvo 18. st. Titulu grofa dobiva 1784. a nasljeđuju je njegovi potomci. Državni ministar je 1802. Godine 1806. nakon 50 godina službovanja dobiva orden Sv. Stjepana.
Na njegov je poticaj 1. studenog 1779. u Rijeci osnovana trgovačka burza (La Borsa Mercantile) i Kazino (Casino) sa sjedištem u kući Anselma Perija (casa Gresani, nekadašnja zgrada Municipija). Prema zapisniku sjednice Kapetanskog vijeća održanog 16. studenog 1779. odlučeno je da:
„...se uredi Bursa i Casino kao zajednički objekat, odnosno mjesto za sastajanje trgovaca, na kojem bi mogli raspravljati. Casino je mjesto za javnu korist građana, gdje bi časni ljudi, ovdašnji ili stranci, mogli provoditi večernje sate zajedno u zabavi i razgovoru prema običajima trgovaca u talijanskim gradovima. Prije navedeni objekti moraju biti blizu i do njih mora biti lagan pristup. Gubernator utvrđuje zajedno sa kapitanima građansku javnu zgradu koja treba biti u središtu grada. Odlučeno je da će jedna velika dvorana biti namijenjena okupljanju. Uz to bila bi prostorija nazvana Segreteria, namijenjena za arhiv i političko pravno djelovanje. Još bi bile manje prostorije za rad odvjetnika, odnosno za neometano pisanje ugovora. Velika dvorana bila bi zajednička, danju Burza, a noću Casino. Uz to bi bila i kuhinja“.
OKOLNOSTI:
Bez obzira na svoje predispozicije Rijeka je do kraja 18. stoljeća, kao uostalom i druge jadranske luke, odnosno gradovi, vrlo sporo napredovala, i to i zbog osmanske opasnosti i zbog smanjena interesa za Jadran, a i Mediteran, te preusmjeravanja ukupne europske trgovine na prekooceanski promet. Zbog toga stagnira i pomorska velesila kao što je bila Venecija, a gradovi u nastanku, poput Rijeke i Trsta, mogući napredak pronalaze jedino u povezivanju sa svojim zaleđem, što je uvidio i Josip II. koji nakon svoga posjeta Primorju predlaže ukidanje Trgovačke provincije. Trst postaje izlaz na more za austrijske zemlje, Rijeka za Hrvatsku, odnosno Ugarsku, a područje se od Senja do Karlobaga veže uz Vojnu krajinu. Ugarski su interesi za Rijeku upravo u tom razdoblju pojačani jer su, izgubivši industrijsku Šlesku, izgubili jakoga poljoprivrednog potrošača, a diobom su Poljske, kojom je Austrija dobila Galiciju, izgubili i austrijsko tržište. Jedini svoj napredak vide u izlazu na more, a tu im je najbliža Rijeka.
Marija Terezija tako, nakon nekoliko neispunjenih obećanja, 9. kolovoza 1776. donosi odluku da se “grad i luka riječka opet neposredno utjelove Kraljevini Hrvatskoj”, a time je “grad Rijeka ušao putem svojega izravna priključenja kraljevini Hrvatskoj u sklop naših nasljednih ugarskih kraljevina” .
Istodobno s pripojenjem Rijeke Hrvatskoj godine je 1776. osnovana Severinska županija, i to od krajeva koje je Marija Terezija vratila Banskoj Hrvatskoj. Prvi je župan i prvi riječki guverner Jozsef Mayláth de Szekely, koji je ujedno i riječki kapetan, nezavisno od toga bakarski kapetan, a imenuje ga vladar preko Ugarske dvorske kancelarije. Povjerenik austrijsko-češke kancelarije Barun Ricci krajem 1776. godine, predaje Maylathu grad Rijeku s kotarom, a taj svečani čin prikazan je i na slici Andora Duditsa koja se čuva u fundusu Muzeja, može se vidjeti u stalnom postavu. Njegove su ovlasti velike. Kao guverner riječki potpada samo pod najvišu ugarsku instanciju, kao kapetan istog grada sluša Hrvatsko kraljevsko vijeće, i to samo u poslovima koji prelaze unutrašnju samoupravu grada, a kao župan severinski drži u svojoj vlasti sav teritorij od mora do Kupe.
Zbirka
Smještaj
