PPMHP 107049: Portret dr. Marijana Derenčina
Inventarna oznaka
PPMHP 107049
Vrsta/Naziv
Materijal/Tehnika
Opis
Slika prikazuje portret Marijana Derenčina u blagom poluprofilu, glave zakrenute ulijevo, sjede kose i sijedih dužih brkova. Odjeven je u tamno odijelo i bijelu košulju s tamnom mašnom vezanom oko ovratnika. Pozadina je neutralna, tamno smeđe, maslinaste boje. Marijan Derenčin, prvi načelnik Sušaka, pravnik, političar i književnik, rođen je u Rijeci 24. rujna 1838. od oca Antona, trgovca i posjednika, doseljena iz Mošćenica, i majke Julijane, rođene Mihić.
Nakon završenog studija prava i doktorata u Beču vraća se 1860. u Rijeku, gdje prvo zaposlenje nalazi u odvjetničkoj kancelariji Faustina Suppea. Prigodom izbora za prvu županijsku skupštinu Riječke županije 1861. godine jednoglasno je izabran za županijskog podbilježnika, dok je dr. Ante Starčević imenovan velikim bilježnikom. Od listopada 1862. do rujna 1863. urednik je tjednika “Pravnik”, a iste te 1863. godine podnosi ostavku na mjesto podbilježnika, da bi nekoliko mjeseci nakon toga posebnim ukazom bio postavljen za kraljevskoga javnog bilježnika. Godine 1865. izabran je za zastupnika u Hrvatskom saboru na listi Narodne stranke. Nakon osnutka ugarskoga Sudbenog stola u Rijeci, odrekao se zastupničkog mandata te 1873. postao odvjetnik i županijski bilježnik. Njegovom inicijativom osnovana je 1874. samostalna upravna Općina Trsat , čiji je prvi načelnik, ali već 1875. prestaje s obnašanjem te dužnosti te postaje javni bilježnik u Bakru. Na prijedlog bana Ivana Mažuranića imenovan je 1876. odjelnim predstojnikom za pravosuđe u Zagrebu, što je tada bio najviši pravnički položaj u Hrvatskoj. Ostavku na tu dužnost podnosi 1883. zbog sukoba s banom L. Pejačevićem te odlazi u mirovinu. Iste godine uslijed nemira zbog novih mađarskih grbova istupa iz Narodne stranke, u kojoj je bio jedan od čelnih ljudi, i pristupa Neodvisnoj narodnoj stranci (»obzorašima«). Kao odvjetnik, branio je zajedno sa Š. Mazzurom hrvatske sveučilištarce izvedene na sud zbog spaljivanja mađarske zastave 1895.
Bio je predsjednik je Pravničkog društva (1881. - 1887.) i dopisni član JAZU (od 1889).
Kao izuzetno naobražena i kulturna osoba istakao se i na književnom polju. Urednik je zagrebačkog “Pravosudja”, animator glumišnog života, kazališni intendant, inicijator izgradnje nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu (1895.), izdavač i urednik humoristično satiričnih listova (“Muha”, “Satir”), novinar, feljtonist i spisatelj. Umro je u Zagrebu 8. veljače 1908.
Slikar je Jan Karel Janovsky, češki slikar rođen 1869. godine u Vrchlabí. Studirao je na praškoj akademiji (1888.-1896.) kod Františeka Sequense, Maximiliana Pirnera i Václava Brožíka. Supruga mu je Ludmila Kleimond Janovsky, također slikarica. Boravio je u Dalmaciji, Crnoj Gori, Albaniji i Bosni i Hercegovini gdje u Sarajevu 1906. otvora slikarsku školu. U Splitu je 1907., a 1908. seli se na Sušak. Na Sušaku do 1913. radi kao profesor crtanja na Kraljevskoj trgovačkoj školi i Kraljevskoj realnoj gimnaziji na Sušaku. Već 1910. Janovsky predaje na Maloj komunalnoj gimnaziji u Opatiji, a od 1913/14. i na Šegrtskoj školi. Godine 1911. otvara slikarsku školu u Opatiji. Nakon Prvog svjetskog rata je u Mariboru, gdje je od 1920. do 1924. član, a u početku i potpredsjednik Umjetničkog kluba Grohar. Vraća se u Prag 1924., a umire 10.8.1931. u mjestu Louny.
Osim portreta, slikao je većinom prirodu i narodni život iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine pa dalmatinskog, hrvatskog i istarskog primorja. Izlagao je 1907. u Sarajevu, 1908. u Volovskom, 1911. u Opatiji, 1922. u Mariboru na III. izložbi Umjetničkog kluba Grohar i na V. izložbi jugoslavenskih umjetnika u Beogradu. Zadnju izložbu s mariborskim društvom imao je u Hodoninu 1924. godine, gdje je izložio tri slike, od kojih jednu pod nazivom „Scirocco (na Quarneru)“. Prema njegovim crtežima otisnuta je razglednica prigodom sokolaškog sleta na Sušaku 1908. godine, a zajedno sa svojom ženom autor je tematskog ciklusa akvarela Austro-ugarski narodni tipovi („Rakousko-Uherské typy lidové“) čije je reprodukcije tiskao nakladnik Romuald Promberger iz Olomouca.
Literatura: DERENČIN, Marijan. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 19.3.2025. .; Željko Bistrović, Jan Karel Janovsky (1869-1931.), https://www.primorskihrvat.hr/bastina/jan-karel-janovsky-1869-1931/ (Pristupljeno:19.3.2025.); Boris Zakošek, Opatijski album, 2005.
Zbirka
Smještaj
