PPMHP 100057: Bark Capricorno
Inventarna oznaka
PPMHP 100057
Naslov
Vrsta/Naziv
Materijal/Tehnika
Opis
Jedrenjak bark Capricorno sagrađen je 1883. godine u Rijeci, u brodogradilištu Josipa Bačića Belca na Pećinama, i to kao posljednji riječki jedrenjak duge plovidbe. Brodograditelj Josip Bačić-Belac započeo je izgradnju broda, ali ga je zaustavila kriza u brodarstvu te u ožujku 1882. u dnevnom tisku objavljuje oglas o dražbi trupa broda. Tek nakon nesreće na sidrištu riječke luke u listopadu 1882., kada su u jakoj oluji potonula četiri jedrenjaka duge plovidbe – Arcasfad, Commendatore Tonello, Andrich i Dunaj - brodovlasnik Kazimir Kozulić je nabavio na dražbi spašenu brodsku opremu, te otkupljuje trup brod od Belca. Tako je nastavljena izgradnja novog barka na Pećinama, gdje je 21. rujna 1883. porinut bark Capricorno. Bio je jedan od većih Kozulićevih jedrenjaka: imao je 42,40 m dužine, 9,48 m širine, 6,29 m visine te 589 tone. Kao brodovlasnici spominju se Kazimir Kozulić sa 8 karata, Luigi Kozulić sa 8 karata i Virginia Kozulić, također sa 8 karata. Prvi kapetan (Annuario marittimo, 1889.) bio mu je Jakov Pezelj iz Kostrene, drugi Alojz Šodić, a treći Anselmo Kiselić iz Drage. Njega je naslijedio Srećko Ursičić, a Ursičića kapetan Paškval Dujmić, koji je bio pretposljednji zapovjednik broda. Kapetan Dujmić iskrcao se sa Capricorna u prosincu 1900. u Cardiffu gdje je predao brod kapetanu Eduardu Peroviću iz Kostrene Sv. Lucije, prijašnjem zapovjedniku barkova Urinj i Conte Géza Szápáry. No na putu iz Cardiffa prema Paolo di Loandi, Capricorno je u žestokom nevremenu doživio brodolom u Zaljevu Bude u blizini cornwallske obale. U prosincu 1900. kapetan Perović preuzeo je u luci Cardiff bark Capricorno, no nije njime upravljao niti petnaest dana, kada je 28. prosinca nevrijeme bacilo brod na hridi sjeverne obale Cornwalla. U brodolomu su živote izgubili kapetan i većina članova posade. Jedini preživjeli bila su dva kormilara. U osamnaest godina plovidbe, Capricorno je plovio Crnim morem, uz Južnu Ameriku, Meksičkim zaljevom, Antilima, Baltičkim morem, a prevozio je žitarice, ugljen, industrijske i kolonijalne proizvode, drva, dužice, kost. Gradnjom barka Capricorno završava period gradnje jedrenjaka duge plovidbe u riječkim brodogradilištima.
Na slici dominira bark u plovidbi valovitim morem. More je zelenosive boje, s bijelim nijansama morske pjene. Jedrenjak ima razvijena pramčana križna jedra. Na središnjem su jarbolu također razvijena dva križna jedra, dok krmeni jarbol ima skupljena jedra. Jedrenjak je opremljen čamcima, a na palubi se mogu zamijetiti članovi posade. Na jedrenjaku se dobro uočava nadgrađe na palubi, kao što su grotla, prostorije za posadu i slično.
Literatura: Radojica Barbalić-Ivo Marendić: "Onput kad smo partili", Matica Hrvatska, Rijeka, 2004.; Nikša Mendeš: "Po svjetskim morima", PPMHP 2010.; Nikša Mendeš: "Stari jedrenjaci PPMHP", Rijeka 2000.; Annuario Marittimo, Fiume, 1883.-1900.; Upisnik brodova duge plovidbe, II, 1880-1914.
Zbirka
Smještaj
