Novi list je kao prohrvatski orijentiran politički dnevnik pokrenuo Frano Supilo 1900. Prvih 14 mjeseci tiskale su se na Sušaku u tiskari Gustava Kraljete, a od ožujka 1901. u Riečkoj dioničkoj tiskari pod nazivom Riečki novi list. Doživjele su brzu ekspanziju i čitale se u svim dijelovima Monarhije do Supilova odlaska iz Rijeke i zabrane dnevnika. Posljednje, cenzurirano izdanje tiskano je 19. prosinca 1915. Novi list bio je najtiražniji dnevnik na hrvatskom jeziku u državi s tiražom do 12.000 primjeraka.
S ciljem obnove Supilova Novog lista, u Primorskom štamparskom zavodu započelo je 1923. tiskanje dnevnika Primorski novi list. Uređivao ga je Nikola Polić. Već iduće godine dnevnik je proglašen protudržavnim i zabranjen je. Zatim je tiskan svega jedan broj Novog lista 21. lipnja 1924., koji je ponovo zabranjen, a dnevnik je pod nazivom Sušački novi list nastavio izlaziti kao gospodarski i politički dnevnik za Primorje do kolovoza 1925., kada vraća ime u Novi list. Zbog financijskih problema povremeno je izlazio kao tjednik. Izdavač i tiskara otišli su u stečaj 1932.
Nakon ujedinjenja Rijeke i Sušaka 1947., kao glasilo Socijalističkog saveza za Istru, Gorski kotar i Hrvatsko primorje, počinju izlaziti Dnevne novine Riječki list. Godine 1954. mijenjaju ime u Novi list. Tiskao se u Narodnoj štampariji s nakladom od oko 6000 primjeraka. Uvođenjem novih strojeva s ofset rotacijom 1965. počinje mu rasti naklada, koja je 1980-ih za pojedine primjerke dosegla i 100.000.