Juraj Dobrila, biskup i narodni preporoditelj, rođen je 1812. u mjestu Veli Ježenj pokraj Pazina. Školovanje je započeo u pučkoj školi u Tinjanu, nakon čega se obrazuje kod franjevaca u Pazinu i Karlovcu. Pohađao je sjemenište u Gorici gdje je studirao filozofiju i bogosloviju. Tijekom doktorskog studija u Beču upoznaje Josipa Jurja Strossmayera čije su mu se ideje učinile bliskima. Svoje političko djelovanje započeo je revolucionarne 1848. kad se pridružio Slavjanskom društvu u Trstu. Nakon službovanja u Trstu 1858. postaje porečko-pulskim biskupom i prvim biskupom koji je poslanicu vjernicima uputio na hrvatskom jeziku. Od 1861. član je Pokrajinskog sabora u Poreču, te do 1873. predstavnik u bečkom parlamentu. Svoje zalaganje za nacionalno prosvjećivanje stanovnika Istre i otpor talijanizaciji Juraj Dobrila provodi i osnivanjem prvih hrvatskih novina Kalendar Istran 1869. i Naša sloga 1870. koja se tiskala u Trstu. I sam Dobrila objavljuje u Našoj Slogi o političko-društvenim odnosima u pokrajini Istri i o buđenju nacionalne svijesti kod istarskog pučanstva. Poticao je i osnivanje hrvatskih čitaonica na području pokrajine Istre. Tako ga je i osnivački odbor Kastavske Čitalnice, na svojoj prvoj sjednici 1866., proglasio počasnim članom. Na prijedlog Cara 1875. se godine vraća se u Trst gdje je bio ustoličen kao tršćansko-koparski biskup.