U eksterijeru članovi društva, postavljeni u dva reda. Petero članova u prvom redu sjedi, u bijelom odijelu Mate Glavan. Trinaest osoba u drugom redu stoji. Muškarac s lentom drži društveni barjak. Svi muškarci svečano su odjeveni, a neki na prsima nose društveni amblem.
Oko fotografije zlatotiskom izveden okvir ukrašen vegetabilnim ornamentom.
Pjevačko društvo "Jadranska vila" djeluje na Sušaku od 1886. godine. August Došen, Franjo Tomašić i Antun Margaretić iz Zagreba, Valentin Lončarić iz Senja, Marko Veble iz Štajerske, Franjo Vrbić iz Slovenije, Sišćanin Ivan Zach i dr. osnovali su privatno pjevačko društvo iz kojeg se kasnije oformila Jadranska vila. Prvi je zborovođa bio Anton Santini, učitelj pjevanja hrvatske gimnazije u Rijeci, a društvo je brojilo dvadeset pjevača. Društvu kasnije, uz ostale, pristupaju profesori Mate Marušić, Rafael Kariolić, Ivan Kocian, Aleksandar Virag, trgovac Milan Kremsir i vjeroučitelj na gimnaziji Anton Volarić. Donijeta su društvena pravila po kojima je svrha društva širiti narodnu i umjetnu pjesmu te pjevanjem oplemenjivati srca. Po utemeljenju društva za prvog je predsjednika izabran trgovac Ante Polić, veliki patriot i dobrotvor, otac Janka Polića Kamova i Nikole Polića.
Pod vodstvom svojih zborovođa (Josipa Kafke, Augusta Remeca, Ivana Muhvića, Cirila Juneka, Andrije Mitrovića, Gustava Broža i Karela Kukle) Jadranska vila u svom gotovo četvrtstoljetnom djelovanju održala je niz koncerata i aktivno sudjelovala u društvenom životu Sušaka i Rijeke. Kao vrstan pjevački zbor gostovala je u Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu, Karlovcu, ali i mnogim mjestima Hrvatskog primorja.
Godine 1896. proslavljena je desetogodišnjica rada Jadranske vile i posvećena zastava − statusni simbol društva. Ceremonijal se posvete zbio 28. lipnja u nazočnosti gradskih uglednika i mnoštva naroda.
Literatura: Marica Balabanić Fačini, Priča o jednom barjaku - Uz 120. obljetnicu Hrvatskog pjevačkog društva Jadranska vila na Sušaku, Sušačka revija br. 54/55