PPMHP 152515: Jugolinija • Uvezano godište 1982.
Inventarna oznaka
PPMHP 152515
Naslov
Vrsta/Naziv
Materijal/Tehnika
Opis
Uvezani brojevi časopisa Jugolinija 98, 99, 100 i 101. Na koricama je utisnut natpis Jugolinija 1982. Periodične publikacije koje izdaju poduzeća u drugoj polovici 20. stoljeća usko su vezane uz novi koncept socijalističke privrede – radničko samoupravljanje. Primjena te nove ideje počinje 1950. godine. Budući da je taj način upravljanja privrednim subjektima relativno nepoznat radničkoj populaciji, poduzeća formiraju posebne komisije i savjete koji kroz publikacije informiraju i educiraju radnike o toj temi. Nakon dva neuspjela pokušaja s Biltenom Jugoslavenske linijske plovidbe 1953. i Glasilom 1957., Jugolinija je 1962. godine pokrenula istoimeni časopis Jugolinija koji kontinuirano izlazi naredne 33 godine. Zamišljen je kao tribina kolektiva, mjesto za iznošenje mišljenja i platforma za razvijanje demokratičnosti u odlučivanju i upravljanju te kao sredstvo za informiranje članova kolektiva o zaključcima i odlukama organa upravljanja i društveno-političkih organizacija. Uredništvo je računalo na participaciju radnika te je očekivalo pisma s brodova. U početku izlazi dvomjesečno, a kasnije mjesečno. List nije bio zamišljen kao službeno glasilo poduzeća ili direkcije. Časopis donosi izvještaje radničkog savjeta, bavi se poslovanjem poduzeća, organizacijom rada, radničkim pravima, stanogradnjom i sličnim temama, ključnim za socijalističku privredu, te donosi sve aktualne teme s pomorskih putovanja, a prvi broj započinje opisom tragedije u La Mancheu broda Šabac Kvarnerske plovidbe, u kojoj je poginulo 28 od 33 člana posade. Postupno se sadržaj i teme koje časopis obrađuje mijenja i usmjeravaju na poslovanje, analize tržišta, opise bodova i luka, donosi priče iz života pomoraca, a uvodi se i zabavni sadržaj – križaljka. Teme iz područja samoupravljanje počinje pokrivati Vjesnik Jugolinije. Kasniji brojevi tiskani su na kvalitetnom papiru, a korice su opremljene fotografijama u boji. Glavni i odgovorni urednik je u početku Marijo Lovrović, zatim dr. Ive Kisić, a od 1971. Branko Turičić koji tu ostaje sve do 1991. kada na tu poziciju dolazi Slavica Bosančić, a kao urednik je angažiran Danilo Prestint, te grafička urednica Dragica Fischer. Časopis se u početku tiska u Štampariji Novog lista, a zatim u Tipografu. U ožujku 1992. izlazi posljednji broj pod ovim nazivom nakon čega list mijenja naziv, kao i samo poduzeće, u Croatia line. U prvom broju pod novim nazivom predstavljen je brod Croatia Express te njegovo porinuće kojemu je kumovala Vesna Girardi Jurkić, a nazočio tadašnji predsjednik dr. Franjo Tuđman. Časopis izlazi do 1994.
Smještaj
