Klavir izložen u atriju na prvom katu Muzeja jedinstven je primjer takve vrste glazbala. Izgrađen je u Rijeci u 19. stoljeću kad grad, zahvaljujući razvoju trgovine, industrije i gospodarskih djelatnosti, doživljava najveći uspon. O riječkoj radionici za gradnju klavira ne zna se puno. Najprije ju je vodio majstor Stefano Aranyos, a potom Franjo Gulić. Franjo Gulić (1832.–1882.) ili Francesco Gullich, rodom iz Trsta bio je stolar odnosno, kako iščitavamo iz službenih izvora, „arcularius“, a kao poslovođa zaposlio se u radionici za izradu namještaja i klavira Stefana Aranyosa nakon čije smrti preuzima radionicu. Živio je na adresi Mercati br. 469 u blizini radionice. Kad je preuzeo radiionicu stječe nova znanja i usavršava se kao graditelj klavira, a surađuje i s graditeljem orgulja Jakovom Potočnjakom koji će ga i naslijediti. Tako ova riječka radionica kontinuirano radi od 1846. kad u Rijeku dolazi majstor Stefan Aranyos, preko Franje Gulića koji je preuzima i u njoj radi do 1882., do njegova naslijednika Jakova Potočnjaka koji u njoj izrađuje orgulje do devedesetih godina 19. stoljeća. Poznato je i da se Potočnjak 1887. godine povezuje s radionicom za gradnju klavira majstora Enrica Bremitza iz Trsta s kojim, kao partner, surađuje do svoje smrti. No i nakon smrti jednog partnera radionica opstaje do 1915. godine, a u njoj je izrađeno 3000 instrumenata.
Klavir izložen u atriju Muzeja izgrađen je u drugoj polovici 19. stoljeća u radionici majstora Franje Gulića čije je ime; „F. Gullich / Fiume“ napisano zlatno-žutim slovima na pročelju iznad klavijature. Klavir tipa mezzacoda dugačak je 197 cm, širok 139 cm i visok 89 cm, a obuhvaća sedam oktava (A2 – A4). Bijele su tipke obložene bjelokošću, a crne su izrađene od ebanovine.
Dva su mosta: basov 26 tonova i diskant 62 tona. Žice su grupirane na sljedeći način: od A2 do F1 po jedna čelična bakrom opletena žica za ton; od Fis1 do f po dvije čelične bakrom opletene žice za ton; od fis do a4 po tri čelične žice za ton.
Tijelo klavira obloženo je furnirom od orahovine. Instrument počiva na tri masivne noge koje se sužavaju prema kraju, a postavljene su na kotačiće. Stalak za note izrezbaren je vegetabilnim uzorcima s lirom u sredini. S obiju strana stalka okrugla su pomična postolja.
Unutrašnja konstrukcija klavira sastoji se od masivnog okvira od lijevana željeza, mehanike bečkog tipa te klasično raspoređenih ravnih žica. Mehanika predviđa uporabu piano i forte pedala koje se nalaze na središnjoj ovješenoj liri odvojenoj od klavira.
Klavir nije u funkciji. Tipke cis2 i ais2 nedostaju, dok se tipka fis 4 odvojila od donjih. Kod tipaka a2, g4 i a4 nedostaju čeone strane. Potrebna mu je restauracija mehanike i tijela no unatoč tome klavir je estetski zanimljiv i majstorski izrađen, a kao vrijedan i važan primjer glazbene baštine svjedoči o razvijenoj kulturnoj i obrtničkoj povijesti grada Rijeke.
I u Gradskom muzeju Požega čuva se klavir majstora Gulića iz 1870. godine, slične gradnje no manjih dimenzija.
Opis je pripremio student Hrvoje Matrljan u sklopu stučne prakse u siječnju 2022.