U sklopu internog muzejskog projekta „Kulturna baština PGŽ-a“ izvršen je obilazak groblja u Delnicama s ciljem dokumentiranja i prikupljanja podataka o lokalnim specifičnostima i pogrebnim običajima. U naselju Delnice postoji veliko gradsko groblje, koje je dijelom obnovljeno sredstvima iz ''Zaklade Janet Majnarich'' iz Kanade, te mjesna groblja u Crnom Lugu, Hrvatskom, Kuželju, Marija Troštu, Razlogama, Turkima, Zagoliku i Zamostu Brodskom. Ne planira se njihovo proširenje, osim za groblje u Delnicama. Sva ta groblja su vlasništvo Grada Delnica. Na tim grobljima se, u pravilu, ukapaju umrli koji su imali prebivalište ili boravište na području nekog od navedenih groblja na području Grada Delnica. Umrli se mogu ukopati i na groblju koje je on odredio za života ili koje odredi njegova obitelj, odnosno osobe koje su dužne skrbiti o njegovu ukopu. Umrli se može ukopati i izvan groblja, ali samo uz odobrenje koje daje Odsjek nadležan za komunalne poslove JUO-a Grada Delnica te uz prethodno mišljenje nadležnog tijela za poslove zdravstva. Grobljima na području Grada Delnica upravlja »RISNJAK-DELNICE d.o.o.« komunalno trgovačko društvo. Na mjesnim grobljima u Hrvatskom, Kuželju, Marija Troštu, Razlogama, Turkima i Zagoliku, dok se ne steknu potrebni uvjeti, mještani sami organiziraju održavanje tih groblja. Pod upravljanjem grobljem podrazumijeva se dodjela grobnih mjesta, uređenje, održavanje i rekonstrukcija groblja na način koji odgovara tehničkim i sanitarnim uvjetima, pri čemu treba voditi računa o zaštiti okoliša, a osobito o krajobraznim i estetskim vrijednostima. Uprava groblja obvezna je upravljati grobljem pažnjom dobrog gospodara, na način da se ne narušava pijetet prema umrlim osobama koje u njemu počivaju, te sukladno Programu uređenja i održavanja groblja. Staro groblje Delnica nalazilo se na lokalitetu Vidmu u Zdolanjskom kraju oko stare župne crkve Sv. Ivana Krstitelja gdje s se Delničani pokapali do druge polovice 19. stoljeća. U arhivu Senjsko-modruške biskupije spominje se godine 1732. stara crkva Sv. Ivana Krstitelja s dva pobočna oltara, Sv. Leonarda i Sv. Florijana, a Župa Delnice imala je tada 876 duša, u nju su bile uključene filijale Lokve i Crni Lug. Na mjestu novog groblja na predjelu Mrtvica podno uzvisine Rebar u Delnicama biskup Mirko Ožegović je na blagdan Sv. Ivana Krstitelja u lipnju 1839. godine predvodio crkveni obred postavljanja i blagoslova Središnjeg križa s raspelom. Obredu je prethodila procesija koja se kretala od crkve Sv. Ivana Krstitelja do groblja na Vidmu u delničkom Zdolanjskom kraju i poljem do predjela Mrtvica. Lokaciju novog delničkog groblja usuglasio je dogovorom biskup Ožegović i delnički župnik Nikola Car sa vlasnicima njiva na način, da su bez naknade odstupili površine za potrebe groblja. Crkva se obvezala da će svake godine na dan njihove smrti održavati njima u spomen mise zadušnice. Postavljanjem Središnjeg križa (u narodu zvanog „Muka Isusova“ ) sada na novom groblju, prema zapisu župnika Cara – Mjesnom groblju „Mrtvice“, dječje groblje iz 1812. godine kraj Kapelice Sv. Duha (u novije vrijeme poznatija kao stara mrtvačnica) pripojeno je tom groblju. Biskup Ožegović u razdoblju od 28. do 30. lipnja iste godine predvodio je obrede pokopa umrlih Delničana sahranjenih na novom groblju. Sahranjeni su Neža Majnarić – Rošičova i Josip Majnarić – Vrbönof . Bili su to prvi grobovi sahranjenih Delničana na novom Mjesnom groblju „Mrtvice“. Uz 140. obljetnicu postojanja Mjesnog groblja „Mrtvice“ u Delnicama, uz Dan Mjesne zajednice Delnice, 8. rujna 1979. godine donesena je odluka da groblje ubuduće nosi naziv Gradsko groblje „Mrtvice“ Delnice. Radovi na njegovom proširenju prema uzvisini Rebar izvršeni su 2004. godine.